HECHOS27tav_wbt

Pablo es enviado a Roma

1Cabero ʉpaʉ Festo cʉ mena macana jãa ocõo bairo caame ĩñuparã: “Pablore romano maja ʉpaʉ César tʉpʉ Italia yepapʉ cumuapʉ cʉ mani joorã,” caame ĩñuparã. To bairi Pablore aperã presopʉ cãna quenare jĩcaʉ polisía maja ʉpaʉre Julio cawamecʉcʉre cacote aá rotiyuparã nare Italiapʉ na cáaáto. “Augusto” na caĩri poa polisía mena macacʉ cãmi Julio. To bairi yʉ Lucas yʉ quena Pablo mena yʉ cáaápʉ.2To bairi jã caeja jãawʉ Adramitio cawamecʉti maca macá cumuapʉ, Asia yepa macá macari cáaátia. Aristarco cawamecʉcʉ Macedonia yepa Tesalónica cawamecʉti maca macacʉ jã mena cáaámi.3To bairi Cesareapʉ cãnana buti aána ape rʉmʉ Sidón cawamecʉti macapʉ jã caejawʉ. Topʉ jã caejaro Julio polisía Pablore cʉ cacotei cʉ mai tʉjʉri to macana Pablo yarã tʉ cʉ catʉjʉ teña rotiwĩ, cʉ caboori wame cʉ na joato ĩi.4Cabero ti macapʉ cãnana buti, Chipre na caĩri poa yucʉ poa jã caneto aápʉ seeto wino capapuqueti nʉgoa maca.5To bairi Cilicia, Panfilia cawamecʉti yepari neto aána Lisia yepa Mira cawamecʉti macapʉ jã caejawʉ yua.6Ti macapʉna polisía maja ʉpaʉ ape cumua Alejandría na caĩri maca macá cumua Italia yepapʉ cáaátiare bʉga ejaʉ jã capeni jãa rotiwĩ tiapʉ tunu.7Wino seeto capapu canamuro ĩrã capee rʉmʉri jã cáaápʉ, uwaro aá majiquetibana. To bairi popiye mena Gʉnido cawamecʉti maca majuu jã caejawʉ. Mai to bairona wino jã capapu canamucõawʉ. To bairi cariape jã caneto aá majiquẽpʉ. To bairi apero maca, Creta na caĩri poa yucʉ poapʉ Salmo cawamecʉti peta tʉ maca cacõ nʉgoa maca jã cáaápʉ, wino seeto capapu canamuquẽto maca.8Salmo na caĩri peta popiye mena neto aá, jã caejawʉ “Caroa Peta” na caĩropʉ. Ti peta Lasea cawamecʉti maca tʉna cãmʉ.9Yoaro jã cabairo maca mere petoacã carʉjawʉ puebʉcʉ wino seeto to capapuparo jʉgoye. To bairi seeto cauwiobʉjawʉ jã caneto aágaro yua.10To bairo cabairijere tʉjʉʉ Pablo na caĩ buiobami: —Mani caneto aápata uwiobʉja. Ati cumua, mʉja cajee aátie mani quena mani rua yajiborã. To bairi atopʉ mani tuato mai, na caĩbami Pablo.11To bairo cʉ caĩrije to cãnibato quena polisía maja ʉpaʉ maca Pablo cʉ cabuiorijere caapiquẽmi. Ti cumua ʉpaʉ, ti cumua cawetuʉ macare na caapiʉjawĩ.12Puera ti peta cañuuquẽjupe. To bairi capãarã ti cumuapʉ cajañarã caneto aágawã apero maca Fenice cawamecʉti macapʉ, Creta na caĩri poa macá peta ape petapʉ. Ti peta macare wino seeto capapuquẽjupe. “Topʉ puebʉcʉ mani netoogarã,” caĩbajuparã.

La tempestad en el mar

13To bairi jĩabʉjana cacõ nʉgoa maca capapuro tʉjʉrã ti cumua paari maja, “Fenicepʉre mere manire cáaápe ã,” caĩ tʉgooñawã. To bairi ti poa tʉjarona jã cáaápʉ.14Noo cõo meacãna jã cáaáti paʉna wino seeto majuu ti poa cʉto maca jãre seeto capapu jʉgówʉ, Noreste macaje na caĩrije, wʉjaʉ macaje netoro.15To bairi wino ti poa wijaropʉ jã cajoowʉ ti ya capairi ya recomacapʉ. Wino cáatí paʉpʉ dope bairo jã cáaá majiquẽpʉ. To bairi, “To bairona to aácõato,” jã caĩwʉ.16To bairona wino jãre to cajooro aána, jã caejawʉ jĩca poaacã Clauda cawamecʉti poapʉ. Eja, jã caneto aápʉ seeto wino capapuqueti nʉgoa maca. Ti cumua ʉjaro jia turica cãmʉ cumua õcaacã, capairica to caruaro na carua yajiquetiparore bairo na caeja jãapa. Ti cumuare capairicapʉ jã catʉ̃ga jã joowʉ popiye menana.17Tiare tʉ̃ga jã joo yaparo capairicare pũʉ rʉpore bairije cãnie capaca wẽri mena cajiawã, watire ĩrã. Cabero apero cayoaropʉ paputiro Sirte cawamecʉtopʉ mani papu joore ĩrã, juti ajerire, wino capapuro jãre to ne aáparo ĩrã, na cayorica ajerorire capopio ruiowã. To bairona wino jã cajoocõawʉ. Na caruioro bero wino caroaroacã to mácana jãre capapu joowʉ yua.18Ape rʉmʉ tunu wino to bairona capapuro apeye unie na cajee aábatajere to cõona care rʉgo jʉgówã, cumua to pamʉnemoato ĩrã.19Itia rʉmʉ cáaáto wino capapu janaquẽto tʉjʉbana to cõona ti cumua cãnibataje na majuuna nipetiro care rʉgowã. Juti ajeri, ti ajeri yogarã na canʉcobata yucʉ, juti ajeri yogarã na catʉ̃ga pua nʉcobata wẽri nipetiro care rʉgocõawã yua.20Capee rʉmʉri muipu caajiquẽmi. Ñami quenare ñocoa quena cabauquẽma. To bairi ¿noo riape mani aánaati? jã caĩ majiquẽpʉ. Wino quena to bairona capapucõa ãmʉ. To bairi, “Rua yajirã mani bai. Dope bairo mani bai catí majiquẽna,” jã caĩ tʉgooñabapʉ.21Yoaro caʉgaquẽna jã cãno Pablo wamʉnʉcari ocõo bairo na caĩwĩ: —Cretapʉ mʉjaare yʉ caĩbae wame yʉ mʉja caapiʉjape anibajupa. Topʉna mani cãnicõaata cumua rooye tuaqueti, cumua macaje quena yajiqueti baiboricaro.22To bairo mani cabairije to cãnibato quena uwiquẽja, na caĩwĩ Pablo. —Jĩcaʉ maca mani yajiquetigarã. Cumua jeto yajigaro.23Yʉa Diore cáti nʉcʉbʉgoʉ yʉ ã. Cʉ̃a yʉ Ʉpaʉ ãmi. Mepʉ macá ñami Dio tʉ macacʉ ángel jĩcaʉ yʉ tʉpʉ buia ejawĩ.24Ocõo bairo yʉ ĩ buiowĩ: “Pablo, uwiqueticõaña. Dio cʉ mʉ cajenirijere caroaro apimi. To bairi romano maja ʉpaʉre mʉ cabairi wamere cʉ mʉ jeniña beje rotigʉ. To bairi mʉ mena cãna nipetirã carua yajiborã anibana quena caroaro mʉja neto peticõagarã jĩcaʉ yajiricaro mano,” yʉ ĩwĩ.25To bairi tʉgooña ocabʉtiya mʉjaa. Dio cʉ caĩetore bairona baigaro. Tiere yʉ api nʉcʉbʉgo.26Noo yucʉ poa cãnopʉ wino mani papu joogaro, caĩwĩ Pablo.27Cretapʉ cãnana pʉga semana jã cáaáto bero to bairona wino jã capapu joocõawʉ mai Adria cawamecʉti ya capairi yapʉre. To cõo ñami recomaca cãno ti cumua paari maja, “Yucʉ poa cãni paʉpʉ ejarã mani ána,” caĩ tʉgooñawã.28To bairi ¿noo cõo to ʉ̃cʉabajupari? ĩrã carupa wẽ mena caruu joo cõoñawã. To bairo átiri, “Treinta y seis metro cõo ʉ̃cʉaro ã,” caĩ tʉjʉ majiwã. Caberobʉjaacã caruu joo cõoñawã tunu. Veintisiete metro cõo caʉ̃cʉaro tʉjʉrã camajiwã yua.29Mai ñami cãno maca ʉ̃ta yojopʉ mani roca ture ĩrã bapari cãnacã pãiri come pãiri canʉcʉri pãirire ti cumua caweturo maca carupa wẽripʉ jia átiri caroca ñuawã, cumua to aáqueticõato ĩrã. Ati yaparo, “Uwaro cabujupe jã boobapa,” caĩwã.30Cabero cumua paari maja, “Yajirã mani bai,” ĩbana cáaá rutigabama. To bairi cumuaacãre ne ruiori, “Cawe jʉgoro maca come pãirire roca ñua jã jia tugarã,” ĩtori tia mena jãre cabai weogabajupa, “Mani jetona mani catígarã,” ĩ tʉgooñarã.31Pablo maca to bairo na cabaigaro tʉjʉʉ polisía maja ʉpaʉre, cʉ mena macanare: —Cumua paari maja na catuaquẽpata jĩcaʉ maca mʉja catiquetigarã, na caĩwĩ Pablo.32To bairo cʉ caĩro apirã polisía maja ti cumuare jiarica wẽrire yije jure átiri na cane peoricare cane roca poo rocacõawã, tiapʉre manire na aáweoqueticõato ĩrã yua.33Cabujuparo jʉgoyeacã Pablo na caʉga rotiwĩ: —Pʉga semana mere yerijãquẽna, ʉgaquẽna mʉja cabairo ã.34Ñigo riabana yapapuari mʉja catí majiquetiborã. Jĩcaʉ maca mʉja yajiqueti majuucõagarã, na caĩwĩ Pablo.35To bairo na ĩ, pan ʉgarica rupaare ne, nipetiro na catʉjʉrona Diore, “Ñuubʉja,” cʉ ĩ, tiare pe bate, caʉga jʉgowĩ.36To bairo cʉ cáto tʉjʉrã na nipetirã tʉgooña ocabʉti, na quena wariñuurique mena caʉgawã.37Ti cumuapʉ cãna dosciento setenta y seis cãnacãʉna jã cãmʉ.38Na caʉgaro cõo ʉga yaparo ʉgarique cãniborique trigo poarire riapʉ care ñuacõawã, cumua to pamʉ panemoato ĩrã tunu.

Se hunde el barco

39Cabujuro yua ti cumua paari maja ti poa yucʉ poare catʉjʉwã. “¿Noo uno majuu mani anibajupari?” caĩ tʉjʉ majiquẽma paro. To bairo ĩ tʉjʉ majiquetibana quena paputiro jõa cãnore catʉjʉwã. Ti paʉre tʉjʉ, “Jõ mani capã majiata to mani ma aágarã,” caame ĩwã.40To bairi cajʉgoye come pãiri to tʉ̃ga ñeato ĩrã na cajia re ñuariquere cayije jure rewã. We turica pãiri na cajia ñerique quenare capopiowã paputiro jõa pã aágarã. Cabero cawe jʉgoro macato juti ajerore catʉ̃ga mʉgo yowã tunu, wino to papu joato ĩrã. To bairo na cáto ti cumua paputiro cʉto maca cáaápʉ.41Pã aá, caʉ̃cʉaquẽto paputiro bua bui jã capeya pacoapʉ cawe jʉgoro maca. Dope bairo cáti tʉ̃ga wʉo majiña mamʉ. Tia caweturo maca cawaticoapʉ paca cajabe turo yua.42Presopʉ cañe ecooricarãre na cajee atánare polisía na cajĩa regawã, ti poapʉ baa eja rutirema ĩrã.43Na ʉpaʉ Julio maca Pablore na cajĩapere booquetiri na camatawĩ. To bairi cabaa majirãre aperã jʉgoye roca ñua rotiri cabaa pã aá rotiwĩ catʉjaropʉ.44Aperãre cabaa majiquẽnare na bero yucʉ pãiri mena, apeye cumua macaje cawatirica pãiri mena na capaja pã aá rotiwĩ. To bairi nipetirã catʉjaropʉ jã caeja peticoapʉ, rua yajiquẽnana.