Mateju25srp_865

1Tada æe biti carstvo nebesko kao deset djevojaka koje uzeše žiške svoje i iziðoše na susret ženiku.2Pet od njih bijahu mudre a pet lude.3I lude uzevši žiške svoje ne uzeše sa sobom ulja.4A mudre uzeše ulje u sudovima sa žišcima svojima.5A buduæi da ženik odocni, zadrijemaše sve, i pospaše.6A u ponoæi stade vika: eto ženika gdje ide, izlazite mu na susret.7Tada ustaše sve djevojke one i ukrasiše žiške svoje.8A lude rekoše mudrima: dajte nam od ulja svojega, jer naši žišci hoæe da se ugase.9A mudre odgovoriše govoreæi: da ne bi nedostalo i nama i vama, bolje je idite k trgovcima i kupite sebi.10A kad one otidoše da kupe, doðe ženik, i gotove uðoše s njim na svadbu, i zatvoriše se vrata.11A poslije doðoše i one druge djevojke govoreæi: gospodaru! gospodaru! otvori nam.12A on odgovarajuæi reèe im: zaista vam kažem: ne poznajem vas.13Stražite dakle, jer ne znate dana ni èasa u koji æe sin èovjeèij doæi.14Jer kako što èovjek polazeæi dozva sluge svoje i predade im blago svoje;15I jednome dakle dade pet talanta, a drugome dva, a treæemu jedan, svakome prema njegovoj moæi; i otide odmah.16A onaj što primi pet talanta otide te radi s njima, i dobi još pet talanta.17Tako i onaj što primi dva dobi i on još dva.18A koji primi jedan otide te ga zakopa u zemlju i sakri srebro gospodara svojega.19A po dugom vremenu doðe gospodar tijeh sluga, i stade se raèuniti s njima.20I pristupivši onaj što je primio pet talanta, donese još pet talanta govoreæi: gospodaru! predao si mi pet talanta; evo još pet talanta ja sam dobio s njima.21A gospodar njegov reèe mu: dobro, slugo dobri i vjerni! u malom bio si mi vjeran, nad mnogijem æu te postaviti; uði u radost gospodara svojega.22A pristupivši i onaj što je primio dva talanta reèe: gospodaru! predao si mi dva talanta; evo još dva talanta ja sam dobio s njima.23A gospodar njegov reèe mu: dobro, slugo dobri i vjerni! u malom bio si mi vjeran, nad mnogijem æu te postaviti; uði u radost gospodara svojega.24A pristupivši i onaj što je primio jedan talant reèe: gospodaru! znao sam da si ti tvrd èovjek: žnješ gdje nijesi sijao, i kupiš gdje nijesi vijao;25Pa se pobojah i otidoh te sakrih talant tvoj u zemlju; i evo ti tvoje.26A gospodar njegov odgovarajuæi reèe mu: zli i ljenivi slugo! znao si da ja žnjem gdje nijesam sijao, i kupim gdje nijesam vijao:27Trebalo je dakle moje srebro da daš trgovcima; i ja došavši uzeo bih svoje s dobitkom.28Uzmite dakle od njega talant, i podajte onome što ima deset talanta.29Jer svakome koji ima, daæe se, i preteæi æe mu; a od onoga koji nema, i što ima uzeæe se od njega.30I nevaljaloga slugu bacite u tamu najkrajnju; ondje æe biti plaè i škrgut zuba.31A kad doðe sin èovjeèij u slavi svojoj i svi sveti anðeli s njime, onda æe sjesti na prijestolu slave svoje.32I sabraæe se pred njim svi narodi, i razluèiæe ih izmeðu sebe kao pastir što razluèuje ovce od jaraca.33I postaviæe ovce s desne strane sebi, a jarce s lijeve.34Tada æe reæi car onima što mu stoje s desne strane: hodite blagosloveni oca mojega; primite carstvo koje vam je pripravljeno od postanja svijeta.35Jer ogladnjeh, i daste mi da jedem; ožednjeh, i napojiste me; gost bijah, i primiste me;36Go bijah, i odjenuste me; bolestan bijah, i obiðoste me; u tamnici bijah, i doðoste k meni.37Tada æe mu odgovoriti pravednici govoreæi: Gospode! kad te vidjesmo gladna, i nahranismo? ili žedna, i napojismo?38Kad li te vidjesmo gosta, i primismo? ili gola, i odjenusmo?39Kad li te vidjesmo bolesna ili u tamnici, i doðosmo k tebi?40I odgovarajuæi car reæi æe im: zaista vam kažem: kad uèiniste jednome od ove moje najmanje braæe, meni uèiniste.41Tada æe reæi i onima što mu stoje s lijeve strane: idite od mene prokleti u oganj vjeèni pripravljeni ðavolu i anðelima njegovijem.42Jer ogladnjeh, i ne dadoste mi da jedem; ožednjeh, i ne napojiste me;43Gost bijah, i ne primiste me; go bijah, i ne odjenuste me; bolestan i u tamnici bijah, i ne obiðoste me.44Tada æe mu odgovoriti i oni govoreæi: Gospode! kad te vidjesmo gladna ili žedna, ili gosta ili gola, ili bolesna ili u tamnici, i ne poslužismo te?45Tada æe im odgovoriti govoreæi: zaista vam kažem: kad ne uèiniste jednome od ove moje male braæe, ni meni ne uèiniste.46I ovi æe otiæi u muku vjeènu, a pravednici u život vjeèni.