Poslovice14srp_865
1Mudra žena zida kuæu svoju, a luda svojim rukama raskopava.2Ko hodi pravo, boji se Gospoda; a ko je opak na svojim putovima, prezire ga.3U ustima je bezbožnikovijem prut oholosti, a mudre èuvaju usta njihova.4Gdje nema volova, èiste su jasle; a obilata je ljetina od sile volovske.5Istinit svjedok ne laže, a lažan svjedok govori laž.6Potsmjevaè traži mudrost, i ne nahodi je; a razumnomu je znanje lako naæi.7Idi od èovjeka bezumna, jer neæeš èuti pametne rijeèi.8Mudrost je pametnoga da pazi na put svoj, a bezumlje je bezumnijeh prijevara.9Bezumnima je šala grijeh, a meðu pravednima je dobra volja.10Srce svaèije zna jad duše svoje; i u veselje njegovo ne miješa se drugi.11Dom bezbožnièki raskopaæe se, a koliba pravednijeh cvjetaæe.12Neki se put èini èovjeku prav, a kraj mu je put k smrti.13I od smijeha boli srce, i veselju kraj biva žalost.14Putova svojih nasitiæe se ko je izopaèena srca, ali ga se kloni èovjek dobar.15Lud vjeruje svašta, a pametan pazi na svoje korake.16Mudar se boji i uklanja se od zla, a bezuman navire i slobodan je.17Nagao èovjek èini bezumlje, a pakostan je èovjek mrzak.18Ludi našljeðuje bezumlje, a razboriti vjenèava se znanjem.19Klanjaju se zli pred dobrima i bezbožni na vratima pravednoga.20Ubogi je mrzak i prijatelju svom, a bogati imaju mnogo prijatelja.21Ko prezire bližnjega svojega griješi; a ko je milostiv ubogima, blago njemu.22Koji smišljaju zlo, ne lutaju li? a milost i vjera biæe onima koji smišljaju dobro.23U svakom trudu ima dobitka, a govor usnama samo je siromaštvo.24Mudrima je vijenac bogatstvo njihovo, a bezumlje bezumnijeh ostaje bezumlje.25Istinit svjedok izbavlja duše, a lažan govori prijevaru.26U strahu je Gospodnjem jako pouzdanje, i sinovima je utoèište.27Strah je Gospodnji izvor životu da se èovjek saèuva od prugala smrtnijeh.28U mnoštvu je naroda slava caru; a kad nestaje naroda, propast je vladaocu.29Ko je spor na gnjev, velika je razuma; a ko je nagao pokazuje ludost.30Život je tijelu srce zdravo, a zavist je trulež u kostima.31Ko èini krivo ubogome, sramoti stvoritelja njegova; a poštuje ga ko je milostiv siromahu.32Za zlo svoje povrgnuæe se bezbožnik, a pravednik nada se i na smrti.33Mudrost poèiva u srcu razumna èovjeka, a što je u bezumnima poznaje se.34Pravda podiže narod, a grijeh je sramota narodima.35Mio je caru razuman sluga, ali na sramotna gnjevi se.