1O wii ɓe kasen: —Miɗo haalana on goonga: yoga e wonɓe ɗoo ɓee maayataa tawee njiyaali Laamu Laamɗo oo ana warda baawɗe.
Haala waylitagol noone Iisaa
2Balɗe jeegom caggal mum, Iisaa yaadi e Piyeer e Yaakuuba e Yuhanna, o teeldoyi e mum'en dow waamnde haayre toownde. Noone makko waylitii yeeso maɓɓe.3Kaddule makko ngatti jalbude, ndawni far faa fay cuuwoowo gooto waawaa rawninirde non e aduna oo.4Iliyaasa e Muusaa ɓanngani ɓe, ana kaalda e Iisaa.5E ley ɗum, Piyeer wii mo: —Moobbo, gonal amen ɗoo ana moƴƴi. Ɗal min ndarna ɗoo buguuji tati: aan wooturu, Muusaa wooturu, Iliyaasa wooturu.6O anndaano ko o haalannoo, sabi kulol manngol naati ɓe, kamɓe taalibaaɓe ɓee.7Luurde wari suddi ɓe, daande iwri e ley luurde ndee ana wiya: —Oo ɗoo yo Ɓiyam mo korsin-mi. Kettindee mo!8Ɗon e ɗon, taalibaaɓe ɓee tiggitii, njiyaali fay gooto so wanaa Iisaa tan.9E ley ko ɓe njippotoo waamnde haayre ndee koo, o daalii ɓe pati ɓe kaalana fay gooto ko ɓe njii koo faa wakkati nde Ɓii Neɗɗo oo wuurti e hakkunde maayɓe fuu.10Ɓe njaɓii konngol ngol, kaa ɓe ndarii eɓe lamndondira e ko'e maɓɓe koɗum woni maanaa wuurtude e hakkunde maayɓe.11Caggal ɗum, ɓe lamndii mo, ɓe mbii: —Koɗum waɗi so dunkee'en Sariya ɓee ana mbiya annabi Iliyaasa haani adaade Almasiihu warde?12O jaabii ɓe: —Goonga, Iliyaasa adotoo warde tafon moƴƴintinde kulle ɗee fuu. Ndennoo ko saabii so Binndi ɗii mbii ana tilsi Ɓii Neɗɗo torree torraaji keewɗi, hoynee?13Miɗo haalana on: Iliyaasa warii, ɓe ngollii ɗum kamɓe duu ko ɓe muuyi fuu, hono no haala makko haaliraa e Binndi ɗii nii.
No Iisaa selliniri suka laddaaɗo
14Nde ɓe ngarti e taalibaaɓe heddiiɓe ɓee ndee, ɓe njii jamaa keewɗo ana filii ɗum'en, dunkee'en Sariya ɓee ana njeddondira e mum'en.15Yimɓe ɓee njii Iisaa tan, ɓe fuu ɓe kaaynaa, ɓe ndogi ɓe njaɓɓoyii mo.16O lamndii ɓe, o wii: —Koɗum njeddondirton e maɓɓe?17Gorko gooto jaabii mo e jamaa oo, wii: —Moobbo, mi gaddanɗo ma ɓiyam gorko mo ladde muumɗini.18Ɗo ladde ndee immorii mo fuu, liɓan mo e leydi, hunduko makko ƴufa ngufo, o ŋerƴondira ɲiiƴe, o yoora kolon. Mi ɲaagike taalibaaɓe maa ɓee ndibba nde, kaa ɓe ndonkii.19Iisaa wii yimɓe ɓee: —Hey yimɓe jamaanu jooni ɓe nganaa goonɗinɓe! Faa mande tilotoo-mi e mon? Faa mande keddotoo-mi muɲande on? Ngaddanee kam suka oo!20O waddanaa oon. Nde ladde ndee yii Iisaa ndee, dimmbi suka oo, liɓi ɗum, hedde suka oo ana talloo e leydi, hunduko mum ana ƴufa ngufo.21Iisaa lamndii baaba suka oo, wii: —Gila mande ɗum heɓi mo? Baaba oo jaabii, wii: —Gila omo famɗi.22Kasen duu wakkati fuu ladde ndee ana liɓa mo ley yiite naa ndiyam faa halka mo. Yurma min, mballaa min so tawii aɗa waawi!23Iisaa wii mo: —So miɗo waawi mbii-ɗaa? Huunde fuu ana waawi laatanaade goonɗinɗo.24Ɗon e ɗon, baaba suka oo wulli, wii: —Mi goonɗinii, kaa wallam, sabi goonɗinde ana tiiɗi kam!25Nde Iisaa yii jamaa oo ana doga ana wara ndee, jahii e ladde ndee, wii ɗum: —Ladde muumɗinoore faaɗinoore, mi yamirii ma yaltu e suka oo, pati naattu e makko abada kasen!26Ladde ndee wulli, dimmbi suka oo semmbe, yalti. O wa'i no maayɗo nii, faa ko heewi e wonnooɓe ɗon ɓee ndarii ana mbiya o maayii.27Kaa Iisaa nanngi junngo makko, immini mo tan, o darii.28Nden Iisaa naati suudu, taalibaaɓe mum ɓee teeldi e mum, lamndii ɗum, mbii: —Koɗum waɗi so min ndonki ribbude ladde ndee?29O jaabii: —Ndee ladde, sii mum ribbirtaake so wanaa duwaawu.
No Iisaa haaliri ɗiɗaɓol maayde mum e wuurtugol mum
30Ɓe iwi ɗon, ɓe ceeki leydi Galili. O yiɗaa fay gooto annda ɗum,31sabi omo waajotonoo taalibaaɓe makko ɓee, kasen duu omo wiyannoo ɗum'en: —Ɓii Neɗɗo oo waɗete e juuɗe yimɓe, ɓe mbara mo, kaa e ley balɗe tati caggal maayde makko, o wuurtan.32Kaa taalibaaɓe makko ɓee paamaali haala kaa, kulii lamndaade mo.
Haala ɓurɗo teddude
33Ɓe njottii Kafarnahum. Nde ɓe njippinoo e galle ndee, o lamndii taalibaaɓe makko, o wii: —Koɗum njeddondir-ɗon e laawol ngol?34Ɓe ndeƴƴinii. Ko ɓe njeddondiri e laawol ngol dee, ɓurɗo teddude.35Ndennoo Iisaa jooɗii, noddi taalibaaɓe sappo e ɗiɗon ɓee, wii ɗum'en: —Muuyɗo ardaade fuu, caggal heddiiɓe ɓee heedata, laatoo golloowo maɓɓe ɓe fuu.36Caggal ɗum, o nanngi junngo cukalel, o darni ngel yeeso maɓɓe, o huufi ngel, o wii ɓe:37—Neɗɗo fuu jaɓɓiiɗo cukalel gootel hono ngel e innde am, miin jaati o jaɓɓii. Kasen duu jaɓɓiiɗo kam fuu, wanaa miin tan jaɓɓii, jaɓɓike nelɗo kam oo duu.38Yuhanna wii mo: —Moobbo, min njii gorko gooto ana ribbira seyɗaani'en innde maa. Min kaɗii mo, sabi o jokkaali e meeɗen.39Kaa Iisaa wii: —Pati kaɗee mo ɗum, sabi fay gooto waawaa waɗirde kaayɗe e innde am, so sakitoo bonkoo kam ɗon e ɗon.40Sabi mo honnaaki en fuu, e meeɗen wondi.41Miɗo haalana on goonga: neɗɗo fuu dokkuɗo on horde ndiyam kammari on yimɓe Almasiihu, o waasataa heɓude mbarjaari makko.42Neɗɗo fuu luuttinɗo gootel e koy cukaloy goonɗinkoy kam, ko ɓuri moƴƴande joomum haayre teddunde haɓɓee e daande mum, tippee e geeci.43So tawii junngo maa luuttinte, taƴu ngo. Naataa e nguurndam nduumiiɗam a ɲakuɗo ɓuri moƴƴande ma diina naatude e jahannama yiite nge ɲifataa tawee a kiɓɓuɗo. [44]45So tawii koyngal maa luuttinte, taƴu ngal. Naataa e nguurndam nduumiiɗam a ɲakuɗo ɓuri moƴƴande ma diina tippeede e jahannama a kiɓɓuɗo. [46]47Kasen duu so yitere maa luuttinte, sol nde. Sabi naatude maa e Laamu Laamɗo a ɗokko ɓuri moƴƴande ma diina tippe-ɗaa e jahannama a kiɓɓuɗo.48Ɗon, «gilɗi mum mbaatataa, yiite mum duu ɲifataa.»49Sabi gooto fuu laɓɓinirte yiite hono no sadakaaji laɓɓinirtee lamɗam nii.50Lamɗam yo huunde lobbere, so lamɗam ŋoottii lammude, koɗum lamminta ɗum? Ngaɗee lamɗam e mooɗon, moƴƴondiron.